Carski rez je u velikom broju slučajeva uspio spasiti i bebu i majku, ali mnoge žene ga zahtijevaju bez obzira da li se mogu poroditi na prirodan način, a nisu zapravo svjesne koje sve posljedice nosi carski rez i ne znaju mnoge prednosti ali i mane i jednog i drugog postupka.
Naučna istraživanja su dokazala kako je carski rez mnogo opasniji od normlanog procesa poroda zbog toga što carskim rezom dolazi do mnogo krvarenja i zbog toga se brzo stvaraju grudvice krvi i na taj način se može prouzrokovati smrt.
Pored toga glavni uzrok i glavna razlika između ova dva poroda jeste pravljenje reza na stomaku, a sa time automatski dolazi do većeg trajanja oporavka i to znatno pa čak i u nekim slučajevima do mjesec dana.
U nekim slučajevima kada se žene porode carskim rezom može doći do opasne rupture maternice, povrede mokraćne bešike ali i velikog broja crijeva i zbog toga mnogi stručnjaci savjetuju da se žene porađaju prirodnim putem.
Rizici za majku
Visok postotak carskih rezova čini porod opasnim iz sljedećih razloga:
– Rizik da će majka umrijeti nakon carskog reza je četiri puta veći nego nakon vaginalnog poroda, bez obzira na majčino zdravlje.
– Rizik da će majka umrijeti nakon odabranog carskog reza (nema indikacija) je dva na 10000 slučajeva, četiri puta veća nego nakon vaginalnog poroda.
– 20 do 40% žena imaju post-operativne komplikacije – najčešće su infekcije maternice, rane ili urinarne infekcije.
– Ozbiljne infekcije poput zdjeličnog apscesa, septičnog šoka i zdjelične tromboembolije (krvni ugrušak) nisu rijetkost.
– Jedna od 10 žena ima kirurški razdor (puknuće) maternice.
– Australska studija je dokazala šest puta veći rizik od postporođajne depresije tri mjeseca nakon hitnog carskog reza. To može biti posljedica ranog odvajanja mame i bebe.
– Nakon carskog reza žene su manje zadovoljne svojim iskustvom porođaja; manje su sigurne u odnošenju prema bebi; umornije su (čak do četiri godine kasnije); vjerojatnije je da će ponovno biti hospitalizirane i manje je vjerojatno da će dojiti dijete.
– Na funkciju dna zdjelice u manjoj mjeri utječe normalan fiziološki porod, ali u većoj mjeri utječe ako je porod završen forcepsom ili vakuum ekstrakcijom. Treniranje mišića dna zdjelice tijekom ili nakon poroda može tu funkciju poboljšati u kratkom ili srednje dugom roku.
– Istraživanje na velikom broju sudionika pokazao je da carski rez ne štiti dugoročno i značajno dno majčine zdjelice.
Rizici za bebu
Bebe koje su rođene carskim rezom koji nije bio potreban izložene su brojnim rizicima i nepotrebnim intervencijama:
– Carske bebe propuštaju aktivaciju organa i hormonskog sustava koji se pokreću kad krenu trudovi, uključujući štitnjaču, nadbubrežnu žlijezdu, bubrege, pluća, crijeva, krvožilni i imunološki sustav.
– Promjene u imunološkom sustavu traju najmanje šest mjeseci i promjene u crijevnoj flori (prijateljske bakterije) su stalne.
– Gubitak placentarne transfuzije (kad krv i hranjive tvari prelaze od posteljice do bebe sve dok pulsira pupčana vrpca), što može doprinijeti probemima s disanjem i drugim problemima nakon porođaja.
– Pet puta veći rizik od potrebe za intenzivnom njegom nakon poroda.
– Povećan rizik od prijevremenog poroda; oko 10 posto beba je rođeno više od dva tjedna prerano.
– Povećan rizik od problema s disanjem nakon poroda: manji problemi su 6 puta veći u usporedbi s 3 posto kod vaginalnog poroda, čak i ako je porod bio u terminu.
– Nakon carskog reza 1,6 posto beba treba respirator za ozbiljne dišne probleme u usporedbi s 0,3 posto kod vaginalnih poroda.
– Plućna hipertenzija, od koje 40 do 60 posto zahvaćene djece umire, može utjecati na 3 do 5 od 1000 djece rođene željenim carskim rezom (bez indikacija) u usporedbi sa 0,8 od 1000 djece rođene vaginalnim putem.
– Jedan do dva posto rizika za kirurškom ranom (slučajnim rezom djeteta) tijekom operacije.
– Rizici za bebu u svim porodima koji slijede nakon carskog reza uključuju: povećan rizik od prijevremenog poroda, niska porođajna težina, loše stanje na porodu i smrt, zbog svih prethodno navedenih razloga.
Naučna istraživanja su dokazala kako je carski rez mnogo opasniji od normlanog procesa poroda zbog toga što carskim rezom dolazi do mnogo krvarenja i zbog toga se brzo stvaraju grudvice krvi i na taj način se može prouzrokovati smrt.
Pored toga glavni uzrok i glavna razlika između ova dva poroda jeste pravljenje reza na stomaku, a sa time automatski dolazi do većeg trajanja oporavka i to znatno pa čak i u nekim slučajevima do mjesec dana.
U nekim slučajevima kada se žene porode carskim rezom može doći do opasne rupture maternice, povrede mokraćne bešike ali i velikog broja crijeva i zbog toga mnogi stručnjaci savjetuju da se žene porađaju prirodnim putem.
Rizici za majku
Visok postotak carskih rezova čini porod opasnim iz sljedećih razloga:
– Rizik da će majka umrijeti nakon carskog reza je četiri puta veći nego nakon vaginalnog poroda, bez obzira na majčino zdravlje.
– Rizik da će majka umrijeti nakon odabranog carskog reza (nema indikacija) je dva na 10000 slučajeva, četiri puta veća nego nakon vaginalnog poroda.
– 20 do 40% žena imaju post-operativne komplikacije – najčešće su infekcije maternice, rane ili urinarne infekcije.
– Ozbiljne infekcije poput zdjeličnog apscesa, septičnog šoka i zdjelične tromboembolije (krvni ugrušak) nisu rijetkost.
– Jedna od 10 žena ima kirurški razdor (puknuće) maternice.
– Australska studija je dokazala šest puta veći rizik od postporođajne depresije tri mjeseca nakon hitnog carskog reza. To može biti posljedica ranog odvajanja mame i bebe.
– Nakon carskog reza žene su manje zadovoljne svojim iskustvom porođaja; manje su sigurne u odnošenju prema bebi; umornije su (čak do četiri godine kasnije); vjerojatnije je da će ponovno biti hospitalizirane i manje je vjerojatno da će dojiti dijete.
– Na funkciju dna zdjelice u manjoj mjeri utječe normalan fiziološki porod, ali u većoj mjeri utječe ako je porod završen forcepsom ili vakuum ekstrakcijom. Treniranje mišića dna zdjelice tijekom ili nakon poroda može tu funkciju poboljšati u kratkom ili srednje dugom roku.
– Istraživanje na velikom broju sudionika pokazao je da carski rez ne štiti dugoročno i značajno dno majčine zdjelice.
Rizici za bebu
Bebe koje su rođene carskim rezom koji nije bio potreban izložene su brojnim rizicima i nepotrebnim intervencijama:
– Carske bebe propuštaju aktivaciju organa i hormonskog sustava koji se pokreću kad krenu trudovi, uključujući štitnjaču, nadbubrežnu žlijezdu, bubrege, pluća, crijeva, krvožilni i imunološki sustav.
– Promjene u imunološkom sustavu traju najmanje šest mjeseci i promjene u crijevnoj flori (prijateljske bakterije) su stalne.
– Gubitak placentarne transfuzije (kad krv i hranjive tvari prelaze od posteljice do bebe sve dok pulsira pupčana vrpca), što može doprinijeti probemima s disanjem i drugim problemima nakon porođaja.
– Pet puta veći rizik od potrebe za intenzivnom njegom nakon poroda.
– Povećan rizik od prijevremenog poroda; oko 10 posto beba je rođeno više od dva tjedna prerano.
– Povećan rizik od problema s disanjem nakon poroda: manji problemi su 6 puta veći u usporedbi s 3 posto kod vaginalnog poroda, čak i ako je porod bio u terminu.
– Nakon carskog reza 1,6 posto beba treba respirator za ozbiljne dišne probleme u usporedbi s 0,3 posto kod vaginalnih poroda.
– Plućna hipertenzija, od koje 40 do 60 posto zahvaćene djece umire, može utjecati na 3 do 5 od 1000 djece rođene željenim carskim rezom (bez indikacija) u usporedbi sa 0,8 od 1000 djece rođene vaginalnim putem.
– Jedan do dva posto rizika za kirurškom ranom (slučajnim rezom djeteta) tijekom operacije.
– Rizici za bebu u svim porodima koji slijede nakon carskog reza uključuju: povećan rizik od prijevremenog poroda, niska porođajna težina, loše stanje na porodu i smrt, zbog svih prethodno navedenih razloga.
0 коментара:
Постави коментар