Šta utiče na težinu vašeg djeteta?

Kad postanete roditelj, vaša je najvažnija briga koliko ćete često hraniti bebu i koliko će ona dobijati na težini. Ako beba stalno dobija pomalo na težini, bićete uvjereni da je ispravno hranite i da je beba zdrava. Pritom vrlo lako možete upasti u zamku da upoređujete svoju sa drugim bebama.

Mnoge mame mogu postati vrlo zabrinute ako njihova beba ne dobije na težini svake nedelje onoliko koliko se očekuje. Zato je važno zapamtiti da je svaka beba osoba za sebe i da treba gledati način na koji vaša beba dobija na težini i na koji raste.

Šta određuje težinu?

Ima mnogo razloga zbog kojih će se težina vaše bebe razlikovati od težine svih ostalih beba.

1. GENETIKA
Vaša je beba naslijedila gene od vas i od svog oca, i oni igraju veliku ulogu u određivanju njene težine i visine. Dvoje sitnih i mršavih ljudi najčešće mogu očekivati da će imati sitnu bebu manje tjelesne težine, dok će visoki, snažno građeni roditelji najverovatnije imati težu i višu bebu. Metabolizam vaše bebe (koji je također određen rođenjem) također će odrediti hoće li vaša beba, kad poraste, moći jesti šta god poželi, a da se pritom ne udeblja, ili će morati paziti šta jede.

2. POL
Tabele rasta prema kojima se izračunava napredovanje djeteta razlikuju se za dječake i djevojčice jer i jedni i drugi dobiju na težini na drugačiji način i u drugačije vrijeme. Dječaci su najčešće teži i viši od djevojčica istog doba. Djevojčice koje su pri rođenju imale prosječnu težinu, za godinu dana dobiće u prosjeku oko 8,9 kg, dok će dječaci dobiti oko 10 kg.

3. RAST
Tabele rasta koje se kod nas upotrebljavaju, zasnivaju se na prosječnoj težini i visini beba bijele rase.



Ako je beba npr. azijske rase, ona će najverovatnije biti manja i lakša od prosjeka beba bijele rase, a bebe crne rase naginju da budu duže i teže. Prema tome će se odvijati i njihov rast.

Još neki uticaji

Ako se vaša beba rodila u predviđenom terminu, ali male težine, što je možda posljedica problema sa posteljicom, ona može biti vrlo zahtjevna i pohlepno jesti prvih nekoliko nedjelja, kako bi nadoknadila težinu koju je trebala dobiti prije rođenja. Ako je biološki predviđeno da vaša beba bude veća, ona će vrlo brzo poslije poroda dobijati na težini i visini.

1. Temperament
Na težinu vaše bebe takođe utiče i činjenica puže li vaša beba uokolo već sa šest mjeseci, ili je savršeno srećna ako samo sedi i igra se sa svojim igračkama, a već joj je deset mjeseci. Ako je vaša beba aktivna i mobilna, ona će trošiti kalorije mnogo brže nego beba koja mirno sjedi na jednome mjestu. Ali čim beba počne hodati, najčešće nestanu svi tragovi onih slatkih «buhtlica» na nogama.

2. Bolesti
Ako je u prvih nekoliko nedelja poslije porođaja vaša beba bila bolesna, može usporeno dobijati, a ponekad čak i gubiti na težini. Isto tako, ako vaše dijete pati od nekih problema pri hranjenju, npr. ima rascepljeno nepce, trebaće joj posebna briga i način ishrane.

Kako će rasti?
Najčešće se kao pravilo navodi da bi beba trebala udvostručiti svoju porođajnu težinu sa šest mjeseci, a udvostručiti sa godinu dana. To možda može biti tačno za bebe koje su prosječne po težini i visini, ali za one koje su mnogo teže, ili lakše, ne mora biti tačno. Malene bebe mogu udvostručiti svoju porođajnu težinu već u tri mjeseca, dok velikim i teškim bebama može trebati i više od godinu dana da utrostruče svoju težinu. Sve su bebe međusobno različite i treba gledati na način na koji dobijaju na težini kroz nekoliko nedjelja i mjeseci. Zatim to treba uporediti sa bebinom dužinom i opsegom glave i tek tada vidjeti razvija li se beba proporcionalno.

Previše uhranjene bebe
Gojaznost je problem u porastu, i kako raste procenat odraslih koji su gojazni, tako raste i procenat djece koja su teža nego što bi trebala biti. Ako vaša beba u dobu od dvije i po godine ima preveliku težinu (prema tablicama težine i visine), onda naginje gojaznosti. Stručnjaci se slažu da gojazne bebe najčešće izrastu u debelu djecu, koja zatim, kao odrasli, imaju problema sa težinom. Često i roditelji gojazne djece govore da su ta djeca i kao bebe bila gojazna.

Ako mislite da bi i vaša beba mogla biti gojazna, provjera i poređenje bebine težine i visine može upozoriti na problem. Ako beba dobija na težini mnogo brže nego što raste, možda gomila previše kalorija. Rijetko je taj problem vidljiv prije nego što beba počne jesti tvrdu hranu. Tada roditelji postanu pretjerano oduševljeni time što je beba počela jesti i zanemaruju na mlijeko koje bi trebalo imati najveću ulogu u bebinoj ishrani sve do prvog rođendana.

Ako ste zabrinuti da vaše dijete postaje sve deblje, provjerite količinu slatke hrane i pića koju dijete pojede u toku dana i pokušajte to smanjiti. Smanjiti želju za slatkim dok je dijete malo može značiti manje problema sa težinom poslije. Dobra je ideja voditi dnevnik ishrane u koji se upisuje sve što dijete pojede (i vrstu i količinu hrane) jer pruža mogućnost da se razmisli o tome šta dajete svojem djetetu.

Neuhranjene bebe
Neke su bebe prirodno malene, ali dok dobijaju na težini i dok rastu nema razloga za zabrinutost. Ipak, ako beba gubi na težini, ili ako ne dobija na težini nekoliko mjeseci, treba svakako posjetiti ljekara.

Poremećaj rasta znači da beba kroz tri i više mjeseci gubi na težini, odbija jesti ili jede vrlo malo i ne dobija na visini. Uzroci poremećaja rasta mogu, ali ne moraju biti organske prirode. Organski uzroci povezani su sa fizičkom bolešću, kao što su npr. bolesti srca ili bubrega, alergije na hranu, ne podnošenje glutena u hrani i sl. Neorganski se uzroci odnose i rezultat su slabe i nedovoljne ishrane bebe u odnosu na njene potrebe. U tom slučaju treba se obratiti pedijatru i ljekaru, koji će pronaći problem i predložiti promjene u načinu bebine ishrane koje treba sprovesti.

Izvor:index.hr