Produljeno dojenje za veći uspjeh u životu!

Brazilsko istraživanje u kojem je sudjelovalo 6 tisuća beba iz svih društvenih slojeva potvrdilo je da su bebe koje su dulje dojene postale inteligentnije, bolje obrazovane i u konačnici – bolje plaćene.

Istraživači su pratili bebe tijekom 30 godina od njihova rođenja kako bi prvi put uspjeli skupiti dovoljno podataka o dugoročnim posljedicama dojenja. Sudionici istraživanja obavili su testove kao tridesetogodišnjaci i pokazalo se da su dojena djeca imala bolje rezultate na testovima inteligencije, da su bolje obrazovana i bolje plaćena. Također, što je dojenje trajalo dulje, učinci su bili bolji.

Već je dokazano da dojenje može u nekoj mjeri povećati IQ, ali glavno pitanje voditelja istraživanja, dr. Bernarda Lessa Horte, bilo je ima li dojenje učinak na inteligenciju i uspješnost u odrasloj dobi.

„Naše istraživanje iznijelo je prve dokaze da produljeno dojenje ne samo da povećava razinu inteligencije nego da, na osobnoj i društvenoj razini, znatno utječe na stupanj obrazovanja i zarađivanja.“

Horta navodi da je ovo istraživanje specifično po tome što su sudionici dolazili iz svih socioekonomskih grupacija, budući da u Brazilu 1982., kad je istraživanje započelo, nisu samo obrazovane majke produljeno dojile djecu nego je to bila raširena praksa u svim socijalnim slojevima.

Tijekom istraživanja u obzir su uzimani mnogi čimbenici (obiteljski prihodi u vrijeme rođenja djeteta, obrazovanje roditelja, genomska povijest, majčino ne/pušenje tijekom trudnoće, majčina dob, porođajna težina i kvaliteta poroda), kako bi se spriječilo da neki od njih imaju upliva na konačne rezultate.

Sva dojena djeca imala su bolje rezultate na standardnim IQ testovima, ali istraživanje je također pokazalo da su blagodati dojenja bile veće, što su majke dulje dojile. Djeca dojena 12 mjeseci postigla su čak četiri boda više na IQ testovima nego djeca koja su dojena samo mjesec dana.

Horta ne isključuje mogućnost da su majke koje su dojile pomagale i poticale dječji razvoj i na druge načine. „Neki smatraju da nije riječ o učincima dojenja, nego o tome da su majke koje doje drugačije s obzirom na motiviranost i sposobnost stimuliranja djece.“

No, ističe on, postoje i druga istraživanja koja potvrđuju nutritivnu vrijednost majčina mlijeka bogata masnim kiselinama, nužnih za razvoj mozga. Neka istraživanja čak sugeriraju da su djeca određenog genotipa sklonija iskorištavanju blagodati dojenja nego druga djeca. Horta i njegov tim sada istražuju koliko bi takvi čimbenici mogli utjecati na njihove pokazatelje.



Svjetska zdravstvena organizacija preporuča dojenje prvih šest mjeseci, dok Horta smatra da bi majke trebale dojiti što je dulje moguće. Također je otprije poznato da su dojene bebe zaštićenije od upala uha i dišnih puteva, da imaju manji rizik od SIDS-a te da su manje sklone pretjeranom debljanju.

Izvor: www.theguardian.com